ponedjeljak, 15. lipnja 2015.

TRAJANJE SINODIČKOG MJESECA

Sinodički mjesec ili lunacija je termin koji označava vrijeme proteklo između dvije faze Mjesečevog mlađaka. Kako se Mjesec giba oko Zemlje, a Zemlja oko Sunca, to Mjesec vidimo različito osvjetljenog Suncem sa Zemlje. Onda kada Mjesec uopće ne vidimo jer je prividno u blizini Sunca kažemo da je "mlad". Ovdje valja napomenuti da Mjesec ne kruži oko Zemlje u istoj ravnini kao Zemlja oko Sunca pa će se u fazi mlađaka uglavnom naći ispod ili iznad Sunca, a ako se nađe na pravcu sa Suncem dogodit će se pomrčina Sunca.

Koliko vremena je Mjesecu potrebno da dođe iz jedne faze mlađaka u drugu? To možemo i sami izračunati brojanjem dana i dobiti rezultat od oko 29 dana (malo manje od jednog kalendarskog mjeseca). Točna srednja vrijednost iznosi 29.53 dana (29 dana, 12 sati i 44 minute). Toliko vremena je potrebno Mjesecu da prođe jedan cijeli ciklus Mjesečevih mijena. Međutim, taj podatak je srednja vrijednost. Vrijeme koje prođe između dva mlada Mjeseca uglavnom je za par sati kraće ili duže od navedene vrijednosti. Zašto je tome tako čitatelj će otkriti u ovome članku.

Pogledajmo putanju Mjeseca oko Zemlje. Mjesec ne kruži po kružnici već po elipsi, a na isti način Zemlja kruži oko Sunca. U sustavu Zemlja-Mjesec Zemlja se nalazi u jednom od dva žarišta Mjesečeve orbite, tj. elipse. To znači da Mjesec neće uvijek biti jednako udaljen od Zemlje, već će ta udaljenost varirati ovisno o tome na kojem se dijelu putanje Mjesec nalazi. Kada se nalazi najdalje od Zemlje, kažemo da je u apogeju, a kada je najbliže Zemlji kažemo da je u perigeju. Pravac koji spada apogej i perigej naziva se linija apsida.


Pogledajmo sada iduću tablicu u kojoj su navedeni periodi lunacije, trajanje lunacije, razlika od srednje vrijednosti u trajanju lunacije i najbitniji čimbenik kutna razlika između perigeja i mlađaka na Mjesečevoj stazi.

Datum i vrijeme mladog Mjeseca 2015.
Trajanje lunacije
(d, h, min)
Razlika od srednje vrijednosti (29d 12h 44min)u trajanju lunacije
Kutna razlika između mlađaka i perigeja(°)
20.1., 14:14
 29d 10h 34 min
 -2h 10 min
 338.3
19.2., 0:47
 29d 9h 49 min
 -2h 55 min
 354.5
20.3., 10:36
 29d 9h 21 min
 -3h 23 min
 9.9
18.4., 20:56
 29d 9h 16 min
 -3h 28 min
 27.1
18.5., 6:13
 29d 9h 52 min
 -2h 52 min
 48.8
16.6., 16:05
 29d 11h 19 min
 -1h 25 min
 78.1
16.7., 3:24
 29d 13h 29 min
 +0h 45 min
 112.8
14.8., 16:53
 29d 15h 48 min
 +3h 4 min
 144.1
13.9., 8:41
 29d 17h 24 min
 +4h 40min
 169.3
13.10., 2:05
 29d 16h 41 min
 +4h 57 min
 192.9
11.11., 18:47
 29d 15h 42 min
 +3h 58 min
 220.3
11.12., 11:29
 29d 15h 1 min
 +2h 17 min
 255.6
 


Sada dolazi poanta. Onda kada je Mjesec u fazi mlađaka, a ujedno je i blizu perigeja, lunacija traje najkraće. To se može zaključiti prema posljednjem stupcu u tablici. Što je taj kut bliži 0° (odnosno 360°) lunacija traje kraće, a kada je mladi Mjesec u apogeju, odnosno kada je kutna razlika između mlađaka i perigeja 180°, lunacija traje dulje od srednje vrijednosti. Najbolji odgovor na ovaj problem može se pronaći na sljedećoj slici (valja naglasiti kako su odnosi Zemlje, Mjeseca i Sunca namjerno poremećeni zbog veće jasnoće):


Na primjeru A mladi Mjesec se nalazi u položaju a1, a u primjeru B nalazi se u položaju b2. Položaj b1 odgovara položaju a1, samo što se Mjesec mora zaokrenuti za još mali kut Δb da ponovno dođe u fazu mlađaka zato što se i Zemlja pomaknula na svojoj putanji oko Sunca. Pritom valja napomenuti kako su svi ovi položaji Mjeseca u blizini perigeja. Primjer C pokazuje istu situaciju, ali ovaj puta je mladi Mjesec u blizini apogeja u točki c1. Sada je primjetno da do iduće faze mlađaka u d2 mora Mjesec proći veći put i napraviti veći kut u svojoj orbiti (Δd) iz položaja d1 koji odgovara položaju c1 u položaj d2.

Kao zaključak se nameće činjenica da će lunacija trajati dulje kada se faza mlađaka pojavi u blizini apogeja zato što Mjesec mora prevaliti veći kut u svojoj orbiti oko Zemlje da bi stigao u iduću fazu mlađaka, a da će trajati kraće kada se faza mlađaka pojavi u blizini perigeja (primjetno je da je kut između mlađaka i perigeja vrlo malen u primjerima A i B, a vrlo velik u C i D).

Nema komentara:

Objavi komentar