srijeda, 16. rujna 2015.

ZAŠTO VIŠE NE FUNKCIONIRAJU ZNAKOVI ZODIJAKA?

Ljubitelji horoskopa često znaju isticati određene karakteristike osoba koje su rođene unutar određenog horoskopskog znaka. Tih znakova ima dvanaest i svima su nam manje-više dobro poznati. Astronomski dio priče otkriva da horoskopski znakovi danas uopće nemaju pozadinu. Što su zapravo horoskopski znakovi? Jednostavno rečeno, to su znakovi koji odgovaraju određenim zviježđima na nebu. Kao što imamo likove Velikog i Malog medvjeda, ljudska mašta stvorila je i Vodenjaka, Ribe, Bika itd. Razlika u odnosu na ostala zviježđa je ta što se zviježđa tzv. životinjskog pojasa (ili zodijaka po kojem su imena dobila horoskopski znakovi) nalaze u ravnini ekliptike, odnosno u ta zviježđa Sunce prividno zalazi tijekom jedne godine (prividno zato što Sunce miruje, a uslijed Zemljine revolucije se pomiče zvjezdana pozadine iza Sunca). Kako tih zviježđa ima koliko i mjeseci u jednoj godini to se Sunce u jednom zviježđu zadržava prosječno mjesec dana. Ako ste po horoskopu vaga to bi trebalo značiti da ste rođeni u trenutku kada se zviježđe Vage nalazilo u Sunčevoj pozadini. Međutim, jedno fino gibanje Zemljine osi u prostoru dovodi do laganog pomicanja horoskopskih znakova kroz vrijeme u godini koje za posljedicu ima neslaganje istih znakova sa situacijom na nebu! Slijedi objašnjenje kako je to moguće:

Zviježđa zodijaka nalaze se u ravnini ekliptike, a u istoj ravnini nalazi se i Sunce.



Ostali planeti se manje-više kreću u istoj ravnini, ali valja naglasiti kako su planetske staze ipak nagnute na ekliptiku pa svaki planet ima svoju ravninu staze. Tu ravninu ekliptike vidimo na nebu. Sunce njome prolazi svaki dan od istoka prema zapadu, u njenoj blizini kruže svi planeti, a po noći uz nju vidimo i zviježđa zodijaka. Na nebeskoj sferi postoji još jedna bitna ravnina, a to je ravnina Zemljina ekvatora produžena u svemir, a koju nazivamo nebeskim ekvatorom. I dok je nebeski ekvator na području Zagreba otprilike 45° iznad južnog obzora (što odgovara komplementu geografske širine; na ekvatoru je točno iznad promatrača, a na polovima leži na obzoru), položaj ravnine ekliptike ovisi o godišnjem dobu. U zimi Sunce izlazi znatno južnije nego ljeti, a sukladno tome se pruža i ekliptika na nebu. Te dvije ravnine, ekliptike i nebeskog ekvatora, se sijeku u dvije točke koje nazivamo proljetnom i jesenskom točkom. Kad je Sunce u proljetnoj točki prelazi s južne strane ekvatora na sjevernu, a u jesenskoj točki je obrnuto. To znamo i iz iskustva: Sunce se nalazi u zenitu na ekvatoru na prve dane proljeća, odnosno jeseni te će nakon tih datuma zrake okomito padati na područja koja su sjevernije, odnosno južnije od ekvatora.

Astronomski dio priče nam govori sljedeće: ako projiciramo proljetnu točku na zviježđa u pozadini vidjet ćemo da se ona danas nalazi u Ribama. Znači 21. ožujka, na prvi dan proljeća, kad se Sunce nalazi u proljetnoj točki, ono ulazi u zviježđe Riba. A prema horoskopu, tog datuma bi Sunce trebalo izaći iz Riba i ući u zviježđe Ovna koje se nalazi zapadnije. Što je uzrok tom neslaganju između horoskopa i položaja zviježđa na nebu? Zašto proljetna točka nije u Ovnu nego u Ribama? Razlog je sljedeći: kad su antički astronomi ustanovili proljetnu točku na nebu ona se zaista nalazila u zviježđu Ovna, no kroz 2500 godina ona se pomaknula u zviježđe Riba. Tako današnji horoskopski znakovi ne odgovaraju stvarnom stanju na nebu. Uzrok tome je pojava precesija opisana u članku napisanom ranije. Tako se idući put dobro zapitajte i razmislite što ste po horoskopu kada vas to netko upita.